COMMUNITY BELONGING IN LOCAL CHARACTER ANECDOTES.
Local character narratives offer a fruitful corpus for exploring the relation between community belonging, identity and narrator stance. After summarizing North American scholarship on the local character genre, I explore the ways two narrators establish their storytelling rights to a rural Maine na...
| Publicado en: | Croatian Journal of Ethnology & Folklore Research / Narodna Umjetnost Vol. 59; no. 1; pp. 23 - 38 |
|---|---|
| Autor principal: | |
| Formato: | Artículo |
| Publicado: |
Institute of Ethnology & Folklore Research
Jun2022
|
| Materias: | |
| Acceso en línea: | Ver este registro en EBSCOhost |
| Sumario: | Local character narratives offer a fruitful corpus for exploring the relation between community belonging, identity and narrator stance. After summarizing North American scholarship on the local character genre, I explore the ways two narrators establish their storytelling rights to a rural Maine narrative tradition. Adopting an interactionist orientation toward discourse, I map the ways that the narrators position themselves with respect to each other and to their internalized other, the local character. I demonstrate that community belonging, and the storytelling rights that such belonging confers, is a discursive accomplishment that transcends stable class and geographic positions. The character story offers narrators a way to simultaneously identify with the most marginal, most emblematic members of their community while at the same time distinguishing themselves as normative citizens. Recognizing identities as plural, multi-voiced and sometimes conflicting, I challenge folklorists to explore how differently situated narrators can participate in a tradition that is attached to a particular place. I suggest we replace the notion of positionality-an enumeration of fixed identity features - with that of positioning - a discursive and social accomplishment - in our discussions of storytelling rights. Narativi o likovima iz lokalnog života bogat su izvor u istraživanjima odnosa između pripadnosti zajednici, identiteta i stava kazivača. U ovom radu, nakon navođenja pregleda literature o žanru anegdota o likovima iz lokalnog života, bavim se time kako dva kazivača uspostavljaju svoje pravo na pripovijedanje priča koje pripadaju narativnoj tradiciji ruralnog područja američke savezne države Maine. U radu se na temelju interakcionističke perspektive prikazuje kako se kazivači pozicioniraju u odnosu jedan na drugog, kao i kako se pozicioniraju u odnosu na lik iz lokalnog života kao svoje internalizirano drugo. U radu se pokazuje da su pripadnost zajednici te prava pripovijedanja koja proizlaze iz njega diskursno sredstvo koje nadilazi stabilne klasne i geografske odrednice. Priča o liku iz lokalnog života pripovjedačima omogućuje da se istodobno identificiraju s najmarginalnijim i najosebujnijim pripadnicima svoje zajednice, ujedno ističući da su oni sami uzorni građani. Prihvatimo li da su identiteti višestruki, višeglasni, a ponekad i u sukobu, izazov koji se postavlja pred folkloriste jest istražiti kako je različito pozicioniranje pripovjedača vezano uz njihovo sudjelovanje u tradiciji koja je povezana s određenim mjestom. U radu predlažem da u našim raspravama o pravu na pripovijedanje pojam položaja pripovjedača - u smislu nabrajanja stalnih značajki pripovjedačeva identiteta - zamijenimo pojmom pozicioniranja koje proizlazi iz diskursnih i društvenih faktora. |
|---|