EMPLOYMENT IN PRECARIOUS TIMES: COPING STRATEGIES AND EMOTIONAL IMPRINTS. AN INTRODUCTION.
The social sciences and humanities have devoted considerable attention to the growing precariousness of labour relations, as well as to its wider implications for the culture of everyday life. Precarity is increasingly understood not only as a condition of employment but also as a broader social exp...
| Publicado en: | Croatian Journal of Ethnology & Folklore Research / Narodna Umjetnost Vol. 63; no. 1; pp. 7 - 22 |
|---|---|
| Autores principales: | , , |
| Formato: | Artículo |
| Publicado: |
Institute of Ethnology & Folklore Research
2026
|
| Materias: | |
| Acceso en línea: | Ver este registro en EBSCOhost |
| Sumario: | The social sciences and humanities have devoted considerable attention to the growing precariousness of labour relations, as well as to its wider implications for the culture of everyday life. Precarity is increasingly understood not only as a condition of employment but also as a broader social experience that shapes people's identities, aspirations, interpersonal relations, and sense of security. The common concern that brought together the contributions in this thematic section was the need to reconsider the intersections among anthropology, labour, morality, and emotional well-being. By examining these interconnections, the authors explore how precarious working conditions are produced and reproduced, how they become embedded in workers' everyday lives, and how individuals navigate uncertainty and make sense of their lived experiences under such conditions. In particular, this collection seeks to highlight two concepts that are closely linked to precarious labour yet are often analysed in isolation: coping strategies and emotional imprints. Bringing these concepts into dialogue enables a more nuanced understanding of how people both respond to and are shaped by the material and affective consequences of precarious work. Društvene i humanističke znanosti posvećuju zamjetnu pozornost rastućoj prekarnosti radnih odnosa i njezinim implikacijama u ljudskoj svakodnevici. Prekarnost se sve više razumijeva ne samo kao stanje zaposlenosti nego i kao šire društveno iskustvo koje oblikuje identitete ljudi, njihove aspiracije, osjećaj sigurnosti i međuljudske odnose. Priloge u ovom tematskom bloku povezuje potreba za ponovnim promišljanjem presjecišta kulturne antropologije, rada, morala i emocionalne dobrobiti. Istražujući te međuodnose, autori analiziraju kako se prekarni uvjeti rada proizvode i reproduciraju, kako se ugrađuju u svakodnevni život radnika te kako pojedinci upravljaju neizvjesnošću i osmišljavaju vlastito bivanje u takvim okolnostima. Osobito smo nastojali istaknuti dva koncepta usko povezana s prekarnim radom, ali često analizirana odvojeno: strategije suočavanja i emocionalne otiske. Dovođenjem tih koncepata u dijalog omogućuje se nijansiranije razumijevanje načina na koji ljudi istodobno odgovaraju na materijalne i afektivne posljedice nesigurnog rada te kako ih one oblikuju. |
|---|